Lokalpatrioti Rijeka

Ovdj ćemo raspavljat sve o Trsatskim stubama. O Svetištu Majke Božje na Trsatu imate ovdje.



Stube Petra Kružića

Daj da pod stubama tvoje kuće svete
Zaplačem jednom kao ludo d'jete
Jer tad će istom, meni, u polaku
Hodu što vodi gore u visinu,
Bol jednu sahnut pri svakom koraku,
Cvijet jedan niknut na svakom skalinu.
Vladimir Nazor

Na Trsat se nekad ponajviše dolazilo stubama, hodočastilo nerijetko i na koljenima. Nadaleko poznate trsatske stube jedan su od najljepših spomenika hrvatske marijanske pobožnosti.
Polaze iz središta Sušaka, uz lijevu obalu Rječine. Započinju s kapelom Tješiteljice žalosnih, Bogorodice s Djetetom. Dižu se s više od petsto stuba na zaravan ispred crkve i završavaju zavjetnom kapelom Petra Kružića zaštitniku pomoraca sv. Nikoli.

Danas nose ime Petra Kružića, velikoga hrvatskoga junaka u borbama protiv Turaka i osobito čuvenog u obrani grada Klisa. Petar Kružić hodočastio je na Trsat i za pobjede zahvaljivao Trsatskoj Gospi. Njoj u čast, 1513. godine podigao je i prvih 118 stuba (danas ih je 564), koje je kasnije, 1726. godine, popravio i dovršio Gabrijel Franjo Aichelberg, vojni zapovjednik u Lici. Njihove zasluge zabilježene su u prohodnim trijemovima - Kružićeve na početku stuba, na Sušaku, Aichelbergove pri njihovom vrhu, na Trsatu.
I danas u svetište na Trsatu valja poći stubama. No napomenuti treba da se one zbog relativno strmog uspona ne preporučuju osobama sa zdravstvenim problemima.

Stube Petra Kružića (Trsatske stube) 13.3.2010.



Postaja 1









Postaja 2

Idemo dalje prema postaji 3.




Postaja 3







Penjajući lijevo od nas nam se pruža pogled na kanjon Rječine i Kozalu.



Osvrnemo se malo za dobrim komadima, koji svako toliko zadihano prođu

Postaja 4

Tu je malo veca kapelica sa slikom Djevice Marije.









Dolazimo do 1 ceste .Iza nas je 2/3 stepenica . Tu se možemo nagraditi prekrasnim pogledom na cijelo područje kanjona . Za to morate odmah skrenuti lijevo i idite ravno dok ne dođete do kraja.



Ovdje je mjesto s kojeg se pruža najbolji pogled ,nigdje to nije moguce zbog raslinja koje zaklanja pogled.




Pogled je ovakav.

Sad idemo prema kraju , prelazimo cestu i prenjemo se dalje stubama. Desno od nas nailazimo na jedna simpatičan luk od cigle ...





Dolazimo do odmora... ovdje imamo klupice i donekle dobar pogled. Mislim da bi trebali maknut stabla jer zaklanja pogled,moje mišljenje.



Bacamo pogled unutrag...

Dolazimo do zadnje postaje 5 po redu.

5 postaja





Napokon dolazimo do posljednje stepenice. Ukupno gledajući dosta zahtjevna dionica bi se moglo reći, ali ako se ide polako i sa odmorom ugodno i zanimljivo prođe.

Nakon 5 zadnje postaje dolazimo do crkve Gospe Trsatske







Tko želi obaviti nuždu ima besplatni wc.



Najznačajnije kvarnersko i najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj svoju povijest temelji na predaji o prijenosu nazaretske kućice iz Svete zemlje 10. svibnja 1291. na Trsat, na trsatsku Ravnicu, a odatle 10. prosinca 1294. u Loreto, u Italiju.
U trokutu Nazaret – Trsat – Loreto, Marijin Trsat postaje, na međunarodnoj razini, najpoznatije hrvatsko svetište.






Ispred crkve se nalazi spomenik Ivanu Pavlu II koji je 2003. pojetio naš grad na Rječini.





Ja sam izbrojao 561 stuba, moguće da sam koju zaboravio jer koliko vidim službeno piše 564.Znači da sam 3 stepenice preskočio. Volio bi da netko od nas potvrdi točnost ovih podataka. Moguće da sam ja pogriješio jer sam slikao usput dok sam se penjao i brojao.

To je sve, do nekog drugog puta veliki

Prvo da ti kažem da si zaboravio izbrojati posljednje tri (3) stube koje se nalaze prije kapelice sv.Nikole (to je zadnja kamena kapelica i nalazi se u parku, prije besplatnog WC-a).Dakle 561+3=564!Bravo 5!!!

Dalje, slikajući gore, dolje, lijevo i desno i okrećući se za dobrim komadima, nisi imao vremena za pomoliti se, što je i glavna svrha ovog pohoda.

Inače, putopis ti je mrak, lijepo opisano od početka do kraja (osim kapelice sv.Nikole-kako si mene mogao ne spomenuti ) sa krasnim slikama stuba i grada, čak odlična panorama toka Rječine i 100-tinjak godina industrijske zone progresivnog grada!!!
Jako sam zadovoljan, očekujem slijedeći putopis sa nestrpljenjem.
Čestitam

Dobro izvedeno!! Svaka čast.
Ja sam nekada Dolazio kod moje none koja je živjela na onoj prvoj cesti koja presjeca stube. Odmah prva kuća sa desne strane uz škale, ispod ceste.
A ja i moj tadašnji najbolji prijatelj (ko zna šta je a njim???) smo ti odlazili, kako si ti rekao ljevo od škala po cesti, i iznad kanjona smo radili papirnate avione i onda čiji je letio dalje. Možda smo nekoga dole pogodili u oko sa avionom!!!

U kući koja se nalazi nasuprot onoj od moje none, znači preko ceste, desno uz škale se je rodila poznata riječka glumica Neva Rošić.

Ovdje da dodam:

Uz cestu koja vodi prema crkvi (kod nekadašnje plesne škole meštra Karla), tj. na mjestu gdje put vodi preko odmorišta Bančići prema zaravni pred crkvom (peta postaja) - s lijeve strane podno onih zadnjih stepenica nalazi se u zidu ovaj uklesani natpis:





Na natpisu piše:

1895
Z BOŽJUN POMOĆI
DOVRŠIO OVU CES
TU PROTO
IVAN FRANIĆ
IZ SELAC

Kladim se da ovo niste vidjeli do sada!

Znači natpis ima veze sa cestom. Zanimljivo.

P.s. uredio sam ti zadnju sliku. Malo ju sveo na razumnu veličinu.

Ovaj natpis-nikad vidio. , oko moje!

Nego, što nisam i ja nešto po stepenicama slikao i stavljao na forum?

Misliš li možda na one kipove?
viewtopic.php?f=49&t=1215&start=0



Uredio sam temu. Malo rasporedio fotke u postovima da bude preglednije.

1876, početak Trsatskih stuba.

Pogled na početak trsatskih stuba.



D. Rahelić Sedlar mi se čini piše

Stube Petra Kružića
najstarije su i najpoznatije gradske stube koje povezuju Trsat s donjim dijelom grada. O starosti stuba, koje nose ime kapetana Senja i Klisa Petra Kružića, zorno svjedoči najstariji poznati prikaz Rijeke iz 1578., koji je izradio kartograf, augustinac Ivan Klobučarić, a na kojem su ucrtane stube koje se penju istočnom obalom Rječine do naselja na brijegu.

Strmina uspona stare staze brojne je hodočasnike, štovatelje Majke Božje Trsatske, posve iscrpljivala.

Da im olakša pristup svetištu, kapetan Petar Kružić sagradio je 1531. godine o svome trošku 118 stuba, a njegovo djelo nastavio je vojvoda Štajerske, Koruške i Kranjske i zapovjednik Brinja, barun Gabriel Franjo Aichelburg, dok 1725. godine njihov broj nije narastao na 412 stuba.

Godine 1924. bilo je 425 trsatskih stuba, a nakon posljednje rekonstrukcije 1930. – 561 stuba, koliko ih ima i danas.
Izvor:Muzej grada Rijeke.

Zanimljivo je da su i tada i danas sporne tri stepenice koje se pripisuju.Osobno sam ih prije godinu-dvije brojio i sam,ali broja se ne sjećam.
Reagiranje čitatelja upućeno uredniku Sušačkog Novog Lista iz travnja 1925.godine.Reagiranje se odnosi na broj trsatskih stuba.

S Ebaya

Frangipani Castle, Tersato

Iza je pisala 1876.godina.

Temu sam konzervirao ! Stavljane su nestale slike.

"Stube Petra Kružića (Trsatske stube) 13.3.2010." mijenja naslov u Trsatske stube (Stube Petra Kružića,1531.)

Tema je otvorena za javnost i sve moguće rasprave vezane za najduže i najstarije stube u našem gradu.




Reka – Velke' schody oko 1924.
stereoskopska fotografija, karton

LEGENDA kaže da je nemoguće izbrojati točan broj Trsatskih stuba.

Trsatske stube dao je 1531. godine izgraditi kapetan Klisa Petar Kružić, to su najstarije i najpoznatije gradske stube koje povezuju Trsat s donjim dijelom grada.Stube su više puta obnavljane i dodavani novi dijelovi.


Jedna od najviralnijih slika na našem Fb uz mnoštvo simpatičnih i duhovitih komentara poput , "bježanje policiji " .

Trsatske stube Petra Kružića

Zanimljivo !